Jednom na kraju 19. stoljeća (kojeg se pouzdano nitko ne sjeća) Wilfredo Pareto je tijekom problema u vrtu napravio malo, ali nevjerojatno otkriće.
Pareto je primijetio da je mali broj sjemenki graška u njegovom vrtu donio većinu usjeva. Pareto je bio čovjek s matematičkim načinom razmišljanja i radio je kao ekonomist, a nakon što je ostavio nasljeđe koje je ekonomiju pretvorilo u pravu znanost, temeljeno na mjerljivim pokazateljima, brojevima i činjenicama.
Za razliku od većine modernih ekonomista, Pareto je pisao knjige i članke prepune formula. Ali upravo ga je rad s vrtnim graškom doveo do misli: što ako takva heterogena distribucija vrijedi na sva područja života.
Pareto princip.
U tim je godinama Pareto proučavao dobrobit različitih naroda. Budući da je i sam Talijan, Italija je postala prva zemlja koja je analizirala raspodjelu dobara i resursa. S čuđenjem je Wilfredo saznao da je 80% talijanskih teritorija u posjedu 20% stanovništva. Poput situacije s graškom u njegovom vrtu, većinu resursa kontrolirala je i iskorištavala manjina sudionika..
Pareto je nastavio svoje analitičke eksperimente s drugim stanjima i otkrio je uzorak. Na primjer, nakon obrade engleskih izvještaja o porezu na dohodak, pokazalo se da oko 30% ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu ima oko 70% ukupnog dohotka.
Kako se istraživanje nastavljalo, Wilfredo Pareto ustanovio je da se rijetko ispada da su brojke potpuno iste, ali glavni se trend nastavio. Većina prihoda (resursi, nagrade itd.) Uvijek pripada manje ljudi..
Obrazac u kojem mali broj radnji daje većinu rezultata stekao je slavu kao Pareto načelo ili, kako se često naziva, pravilo 80/20.
Nejednakost je svugdje.
U narednim desetljećima, otkriće Pareta ekonomisti su doživljavali kao evanđelje. Kad je svijetu pokazao ovu jednostavnu i nespornu pravilnost, svi su našli potvrdu Paret principa u apsolutno svim područjima. I danas je pravilo 80/20 i dalje aktualno i dokazuje to mnoštvo primjera..
Primjerice, prije sezone 2015-2016 u NBA-i 20% timova osvojilo je 75,3% prvenstva. Osim toga, samo su dvije momčadi – Boston Celtics i Los Angeles Lakers – pobijedile gotovo polovicu svih natjecanja održanih tijekom postojanja Nacionalne košarkaške asocijacije. Baš kao i grašak Pareto, manjina klubova uzima najviše nagrade..
Još nevjerojatnije brojke su u nogometu. Dok je 77 zemalja sudjelovalo u povijesti svjetskih prvenstava, 3 reprezentacije (Brazil, Italija, Njemačka) osvojile su 65% FIFA-inog svjetskog kupa.
Situacije koje potvrđuju ovo načelo nalaze se u bilo kojem području: od nekretnina do raspodjele bogatstva i tehnološkog tržišta. U 1950-ima 3% Gvatemalaca posjedovalo je 70% zemlje u zemlji. U 2013. godini 8,4% svjetskih ljudi kontroliralo je 83,3% svjetskog bogatstva. U 2015. godini udio glavne internetske tražilice – Google – 64% zahtjeva u cijelom svijetu.
Zašto se ovo događa?
Zašto neki ljudi, grupe i tvrtke posjeduju većinu resursa, bogatstva i novca? Da bismo odgovorili na ovo pitanje, dajemo primjer iz prirode.
Snaga kumulativne prednosti.
Šume koje se protežu u slivu Amazonije jedan su od najraznovrsnijih ekoloških sustava na našem planetu. Za sva vremena, znanstvenici su otkrili oko 16.000 vrsta drveća na svom teritoriju. Ali uz tako nevjerojatnu raznolikost, stručnjaci su otkrili da gotovo polovinu prašume čini 227 dominantnih vrsta. Odnosno, 50% stabala u Amazoni predstavljalo je 1,4% svih mogućih vrsta.
Zašto je to tako?
Zamislimo da dvije biljke rastu u neposrednoj blizini. Svakodnevno se bore za sunčevu svjetlost i hranjive tvari iz zraka ili tla. Ako jedna biljka raste malo više, ona upija više svjetla, upija vlagu i brže raste. Svakim danom stečena prednost raste i omogućava biljci da dodatno tlači bližnjega. Ta se slika promatra sve dok uspostavljeno vodstvo ne dovede do istiskivanja drugog pogona. Kao rezultat toga, jedna biljka prima većinu sunčeve svjetlosti, hranjivih sastojaka i pokriva veliko područje. Dominacija dalje razvija prednost – biljka dobiva bolje uvjete za razmnožavanje i distribuciju sjemena. Biološka superiornost traje s generacije na generaciju dok najkvalitetnije biljke ne vladaju čitavom šumom.
Znanstvenici ovaj obrazac nazivaju kumulativnom prednošću.
Onaj koji u početku ima malu prednost, s vremenom ga stvara sve više i više.
Mala biljka ima malu konkurentsku prednost da istisne biološke rivale i preuzme šumu.
Učinak “Pobjednik uzima sve”.
Stvari slične primjeru s biljkama stalno se događaju u našem životu. Poput drveća u prašumi, ljudi se bore za dobrobiti potrebne za postizanje ciljeva i poboljšanja života..
– Političari se natječu za iste birače.
– Pisci i umjetnici teže visokom mjestu na listama bestselera i ljestvicama.
– Sportaši se natječu za jednu medalju.
– Tvrtke pokušavaju privući istu publiku
– TV emisije vode očajnički rat u trajanju od sat vremena vaše pozornosti.
Zamislite da dva plivača sudjeluju na Olimpijskim igrama. Jedna od njih dobit će zlatnu medalju, čak i ako njezino vodstvo na cilju bude tisuću sekunde. Potencijalni klijent razmatra ponude 10 kompanija, ali na kraju ih odabere. Da biste dobili jackpot, morate biti bolji od svih rivala.
Ili, recimo, prijavljujete se na radno mjesto koje je također privlačno 200 kandidata. Morate biti najbolji među svima njima da biste zauzeli željeni položaj..
Situacije u kojima male razlike u izvršnim vještinama dovode do velike razlike u naknadi nazivaju se učinkom „Pobjednik uzima sve“..
Obično se nalazi u situacijama u kojima se kvalitete i prednosti nekog sudionika u događajima uzimaju u obzir u odnosu na natjecatelje.
Nisu sve sfere života zasnovane na principu “Pobjednik uzima sve”, ali svaka je vezana uz to u jednoj ili drugoj mjeri. Odluka koja uključuje korištenje ograničenja resursa (na primjer, vremena ili novca), iz prirodnih razloga, rađa situaciju “Pobjednik uzima sve”.
U situacijama poput ove, jedna može biti minimalno bolja od druge kako bi dobila veću nagradu nego inače. Ako nadmašite protivnika za 1%, 1 sekundu ili $ 1, dobit ćete 100% pobjedu. Osim toga, posjedovanje male prednosti nad protivnikom je upravo dobivanje svih dobitka. Samo je jedan pobjednik, svi ostali su zadovoljni ničim.
Načelo „Pobjednik uzima više“ slijedi iz principa „Pobjednik uzima sve“.
Učinak „Pobjednik uzima sve“ djeluje kada se uzmu u obzir određene situacije i vremenom se transformira u „Pobjednik uzima više“.
Nakon što je jednom zauzeo povoljan položaj – osvojivši zlatnu medalju, unovčio novac u banci ili uzeo stolicu u Ovalnom uredu – pobjednik započinje proces gomilanja prednosti, čije posjedovanje olakšava sljedeće pobjede. To osigurava pravilo 80/20.
Ako je jedna cesta pogodnija od druge, koristi se više vozača i pješaka. Zbog gužve u prometu pojavljuju se razna poduzeća u blizini, grade se kuće. Razvijena infrastruktura ljudima pruža još veće prednosti korištenja puta. Takav lanac nizova u konačnici dovodi do situacije u kojoj 80% prometa pada na 20% cesta.
Ako jedan poduzetnik ima inovativnu tehnologiju, privlači više kupaca. To dovodi do povećanja dobiti – postoji mogućnost ulaganja u razvoj dodatnih tehnologija, kao i isplatu plaća najproduktivnijim zaposlenicima. Tvrtka povećava zadovoljstvo kupaca i rast poslovanja i dominira u industriji..
Ako je pisac na vrhu liste na listi najprodavanijih, privlači pažnju opsežnog čitatelja. Stečeni autoritet i slava utrti su put uspješnom izdanju sljedeće knjige. Štoviše, uspjeh prvog izdanja pomoći će izdavaču da razvije drugi visokokvalitetni marketinški posao za drugi roman, što će značajno povećati njegove šanse da postane i bestseler. Zbog toga na tržištu nastaje situacija gdje je za neke autore zajamčeno da će dobiti milijune primjeraka, dok drugi jedva prodaju nekoliko tisuća knjiga.
Crta između dobra i zla tanja je nego što se čini.
Prisutnost male, čak i najskromnije superiornosti nad natjecateljima utječe na svaki pojedinačni slučaj natjecanja. Štoviše, pri svakom sljedećem sudaru razlika postaje vidljivija. Pobjednik jača svoju poziciju sa svakim sljedećim ciklusom natjecanja.
S vremenom najbolji dobivaju velike nagrade, a najgori (bez obzira na relativni stupanj zaostajanja) praktički ništa. Ova se ideja u nekim izvorima naziva i efekt Mateja, koji se odnosi na biblijske retke:
“… jer svakome ko ga ima dat će se i umnožiti, ali onome ko ga nema, oduzet će se i ono što je bilo.”.
Vratimo se pitanju koje je postavljeno na samom početku članka. Zašto manjina ljudi, timova i organizacija postiže velike nagrade, prihode, pobjede itd..?
Pravilo od 1 posto.
Male razlike u izvedbi uzrokuju neravnomjernu podjelu resursa tijekom redovitog ponavljanja. To je dodatni argument u korist “dobrih” navika. Tvrtke i ljudi koji donose ispravne odluke dosljedno i prirodno održavaju skromnu konkurentsku prednost i, kao rezultat, uzimaju nesrazmjernu naknadu.
Jednostavno moraš biti malo bolji od svojih rivala, a ako uspiješ održavati ovu prednost iz dana u dan, pobjeđivat ćeš iznova i iznova, postajući bolji svakim danom. Zahvaljujući učinku “Pobjednik uzima sve”, svaka pobjeda donosi dividendu.
Mi to nazivamo pravilom od 1 posto.
Pravilo od 1 posto kaže da će se s vremenom nakupiti najviše nagrada među ljudima, timovima i organizacijama koje imaju jedan posto prednosti u odnosu na rivale. Ne morate biti dvostruko bolji da biste postigli dvostruko veću dobit – dovoljno minimalne izvrsnosti.
Pravilo od 1 posto nije samo referenca na prirodnu činjenicu akumulacije s minimalnom prednošću. Ovo je ideja koja potvrđuje da ljudi koji upravljaju svojim poslom barem jedan posto bolje od ostalih, postižu najveće visine.
Slični članci
-
Kako se u praksi koristi princip Pareto 20/80
Kako koristiti Pareto princip 20/80 Princip kaže da 20% napora daje 80% rezultata, a preostalih 80% napora samo 20% rezultata. talijanski…
-
Jednostavna tajna uspjeha računa i neka važna pravila
Bill Gates jedan je od najuspješnijih ljudi na svijetu. Ima bogatstvo od preko 92 milijarde dolara. U braku je više od 24 godine. Otac je troje djece. je li on…
-
Vođe navike koje ga čine uspješnim.
Veliki voditelji vođeni nadahnjujućom željom da vole sve oko sebe i dijele uspjeh sa svojim okruženjem. Oni znaju da je uspjeh u bilo kojem obliku…
Kako se primjenjuje pravilo od 1 posto, temeljeno na Pareto teoriji, u praksi?
Kako se pravilo od 1 posto temeljeno na Pareto teoriji primjenjuje u praksi? Je li to učinkovita strategija za postizanje uspjeha?