Kako memorija i mišljenje ne blijede, treba im trening. Za dobru pumpu mozga nije bitna složenost, već razni zadaci – što je iskustvo neobičnije, to postaje fleksibilnije. Odabrali smo 10 vježbi koje jačaju pamćenje, poboljšavaju pažljivost, povećavaju koncentraciju i produktivnost..
Trening ne bi trebao biti naporan test izdržljivosti. Važno je ne preopteretiti sebe kako ne biste postigli negativan rezultat. Vježbajte dva do tri puta dnevno 15-20 minuta, naizmjenično.
1. Koristite ruku koja ne zna (desničari – lijevi, ljevoruki – desni)
Očistite zube, utipkajte pametni telefon ili pogrešnom rukom izvadite novčanik iz džepa.
Zasebna vježba bit će traženje opcija na kojima možete primijeniti ovu praksu: držanje žlice ili vilice u ruci, pričvršćivanje gumba ili biranje koda na interfonu.
Kako radi: mozak će morati upotrijebiti one dijelove motoričkog korteksa koji su prethodno “spavali”. To će povećati mentalni i motorički ton..
2. Nabavite novo iskustvo
Pokušajte zavezati oči i prošetati se stanom, istuširati se ili usisati sobu. Takav eksperiment oduzima jedno od glavnih osjetila – vid. Morat ćemo se sjetiti rasporeda objekata i radnji počinjenih s njima ranije. Ovo osposobljava sposobnost pronalaženja već stečenih informacija i prostorne memorije..
Stavite se u neobičan položaj i pokušajte redovito učiti nove stvari. Savladajte Brailleov sustav (font za slabovidne osobe), naučite žonglirati, hodati na rukama ili samo rješavati zagonetke.
Kako radi: neaktivna područja mozga počinju raditi, neiskorištene neuronske veze obnavljaju se. Um stalno ostaje „zagrijan“. Kao rezultat toga, uključite se brže, pojavljuju se neobične misli, izvanredne odluke.
3. Idite na posao / studij / sastanak s prijateljima nepoznatim putem
Iz ove vježbe nije potrebno napraviti topografski test. Pješačite od stanice javnog prijevoza do ureda paralelnom ulicom. Izgubiti se neće uspjeti, ali sve oko toga bit će novo. Mozak neće propustiti najnovije informacije – definitivno će se uključiti.
Kako radi: Primjenjuju se principi iz prethodnih vježbi. Na nepoznati način mozak je prisiljen kontrolirati put kako bi izbjegao pogreške – ovo trenira koncentraciju i brzinu analize vanjskih uvjeta.
Ova praksa također povećava hipokampus. Ovo je jedna od ključnih struktura potrebnih za pamćenje. Ljudi sa slabim hipokampusom sjećaju se davno stečenih informacija, ali jedva zadržavaju nove.
4. Kreativno odgovorite na svoja uobičajena pitanja.
“Kako ste?”, “Što je novo?”, “Kakav je bio vikend?” – na takva pitanja odgovaramo ne uvijek na isti način, već u pravilu prilično stereotipno. Umjesto toga, počnite razmišljati kroz zanimljive izraze za odgovor. Ovaj pristup će razviti kreativno razmišljanje i donijeti raznolikost razgovorima dežurstvom. Nova šala (iako ne prijelomna), stara šala, zabavna priča, originalna igra riječi – sve će to uljepšati dan. Pripremite se unaprijed.
Kako radi: vježba izvlači mozak iz načina “autopilota”, aktivira racionalne i kreativne odjele. Trenira vještine brainstorminga, pronalazeći prilagođena rješenja.
5. Pročitajte šareni tekst
Pogledaj sliku. Različite boje pišu riječi koje označavaju boje. Pokušajte gledati riječ da izgovorite ne samu riječ, već boju s kojom je napisana. To nije lako, jer su različite hemisfere odgovorne za percepciju boja i riječi. Takva vježba istroši mozak da djeluje površno. Prisiljava ga da obrađuje sve informacije na temelju podataka iz različitih odjela.
Kako radi: Vježba prisiljava hemisferu da rade zajedno i stvara nove neuronske veze. Trenirajte u različitim slikama. Možete ih sami sastaviti ili pronaći na Internetu. Smatra se dobrom profilaksom Alzheimerove bolesti.
6. Potražite brojeve po Schulte tablici
Schulte-ova tablica je tablica brojeva ili slova. Zadatak je tražiti simbol od najmlađih do najstarijih na terenu. U sofisticiranoj verziji, matrične ćelije imaju različite boje, veličine i oblike.
Tijekom vježbe morate gledati u sredinu slike, a ne pomicati oči tamo gdje se simbol nalazi. Dakle, vježbanje će najbolje razviti periferni vid i pažljivost. Spremne tablice nalaze se na portalu intelektualnog razvoja Sepia.ru.
Kako radi: Osposobljava se zajednička mentalna i vizualna aktivnost. Donošenje odluke u vremenskom pritisku (u ograničenom vremenu), pažnja. To nije izravno povezano s pamćenjem, ali pomaže bržem razmišljanju. Osoba počinje učinkovitije apsorbirati vanjske podatke i uspoređivati ih s postojećim u memoriji..
7. Radite rukama istovremeno, ali na različite načine.
Pokušajte nacrtati trokut lijevom rukom, a krug desnom. Ako niste ambidextr (osoba koja je dobra u obje ruke) bit će teško. Ali s vremenom ćete se početi bolje nositi.
Asimetrične vježbe za um lako je smisliti samostalno. Evo nekoliko opcija:
- Pokažite lijevu ruku “ok” gestom i “svjetsku” gestu (te iste Churchillove krunice dva prsta). Prebrojite do pet i istovremeno promijenite: „svijet“ – lijevo, „u redu“ – udesno.
- Jednom rukom kružno se pomičite po glavi, drugom – ljuljajte se gore-dolje, kao da napunite košarku.
- Povucite jednu ruku naprijed, a drugu – savijte se u laktu i podignite palac (kao da stavljate takav). Brojite do pet, zamijenite.
Kako radi: vježba uključuje obje hemisfere i izaziva stvaranje novih neuronskih krugova. To će povećati više zadataka, pojednostaviti traženje rješenja u praksi..
8. Spojite riječi
Uzmite nekoliko riječi iz knjige ili časopisa, ili još bolje, čak i iz različitih izvora. Od njih napravite smislenu rečenicu ili kratku priču. Ova tehnika naučit će vas da tražite veze između stvari koje se u početku čine jednakim..
Kako radi: lijeva (kreativna) hemisfera trenira, razvija se sposobnost traženja neočitih veza, neobičnih rješenja. Ovo je gotovo obvezna vježba za ljude čija specijalnost zahtijeva kreativnost..
9. Učite strani jezik (ili nekoliko njih)
Znanstvenici sa Sveučilišta Lund (Švedska) su 2012. otkrili da se pri proučavanju jezika odjeli mozga povećavaju. I 2010. godine, skupina znanstvenika iz Kanade otkrila je da ljudi koji govore dva jezika imaju Alzheimerov sindrom rjeđe i nekoliko godina kasnije od prosječne statistike.
Kako radi: jezik je složen sustav pravila, logičkih veza i izuzetaka. Skuka to neće uspjeti. Potrebno je usporediti dijelove govora, uzeti u obzir kontekst i posebna pravila koja nisu na materinjem jeziku. Kombinirajte vizualnu i slušnu memoriju. Ovo će održati mozak u dobroj formi, povećati volumen hipokampusa i pomoći u stjecanju korisne profesionalne vještine..
10. Bavite se sportom
Tijekom sportskih vježbi krv zasićena korisnim tvarima brže i u većem volumenu ulazi u mozak. Stoga tjelesna aktivnost povećava inteligenciju i kritičko razmišljanje, odgađa pojavu demencije u starosti, sprječava depresiju, Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.
Vježba utječe na glavu na različite načine:
- Aerobna tjelovježba potiče proizvodnju hormona potrebnih za stvaranje novih neurona. Odnosno, neće dopustiti da oslabi memoriju, spriječi demenciju i Alzheimerovu bolest.
- Trening snage poboljšava prostornu i verbalnu memoriju.
Opsežni trening obuhvatit će prednosti. Mozak će dobiti zasićeni neurobiološki koktel. To će ga ohrabriti i pomoći u organiziranju novih informacija..
Zaključak
Budite oprezni i oprezni u svom traganju za najboljim. Nemojte se preopterećivati i radite vježbe za um u neprikladnim uvjetima. Odmori onoliko odmora koliko ti tijelo treba. Bez dobrog sna i dobrog raspoloženja, ma koliko se trudili, ne možete postići čvrsto pamćenje i snažno razmišljanje..
Slični članci
-
Kako poboljšati pamćenje Svaka je osoba suočena sa zaboravom, pogotovo ako je njezin raspored rada zasićen. Da se prirodno ne sjećam dijela informacija, ali,…
-
Prestanite raditi prekovremeno – radite produktivno
Postanite produktivniji Ljudi u nastojanju da zarade više novca pokušavaju raditi više. Ostaju u prekovremenim satima, slobodni od mjesečine…
-
Proizvodi za mozak Da bi mozak bio zdrav, mora ga, začudo, hraniti. A ovo je vrlo diskutabilna tema na polju pravilne prehrane. nedavni…
Imate li neku teoriju o tome zašto većina ljudi koristi desnu ruku, bez obzira na to je li su ljevoruki ili desnoruki? Kako se to objašnjava?
Postoji nekoliko teorija o tome zašto većina ljudi koristi desnu ruku bez obzira na to jesu li ljevoruki ili desnoruki. Jedna od njih je genetska teorija, prema kojoj desnoća ruke ima genetsku prednost zbog evolucijskih razloga. Prema ovoj teoriji, većina ljudi razvija preferenciju za desnu ruku zbog naše simetrične građe tijela i asimetrije koja se javlja u mozgu. Također, postoji i teorija o prevladavanju kulture koja se temelji na činjenici da je većina kultura desničarski orijentirana i potiče djecu da koriste desnu ruku. Ova teorija sugerira da je većina ljudi desnoruka zbog društvenih normi i očekivanja. Međutim, ova tema je i dalje predmet istraživanja i nisu svi aspekti konačno razjašnjeni.
Prema istraživanjima, većina ljudi koristi desnu ruku kao dominantnu bez obzira na to jesu li ljevoruki ili desnoruki. Postoje različite teorije koje pokušavaju objasniti ovu pojavu. Genetska teorija sugerira da je desnoća ruke evolucijski prednost jer je većina ljudi simetrične građe tijela. Također, asimetrija u mozgu doprinosi razvijanju preferencije za desnu ruku. S druge strane, kulturološka teorija tvrdi da je prevalencija desnorukosti rezultat društvenih normi i očekivanja. Većina kultura promovira korištenje desne ruke i potiče djecu da je koriste. Unatoč tome, ova tema i dalje ostaje predmet istraživanja, pa nije sve potpuno razjašnjeno.
Najveći broj ljudi koristi desnu ruku jer je većina ljudi desnoruka. To je zato što je dominantnost ruke naslijeđena genetski i ovisi o funkcioniranju mozga. Dominantna ruka je obično jača, spretnija i kontrolira preciznije pokrete, što je vjerojatno rezultat evolucije. Međutim, postoji i manji postotak ljevorukih osoba, što neki znanstvenici objašnjavaju kombinacijom genetike i utjecajem okoline tijekom razvoja u maternici. Dakle, većina ljudi koristi desnu ruku zbog genetskih faktora i prednosti koje ona pruža.
Kako se osjećate prilikom korištenja ruke koja inače nije vaša dominantna? Iskusavate li teškoće ili primjećujete razlike u vašim sposobnostima, npr. kod pisanja ili izvođenja preciznijih pokreta?