Radnici tvornice Ford stavili su Model T na šasiju. Ovaj prvi stroj, koji se počeo proizvoditi u milijunskim serijama, zahvaljujući tehnologiji transportera, umjesto ručne montaže.
? XVII stoljeće – parni stroj. Čovjek je svoj posao prebacio na stroj – izdržljiv, izdržljiv, ne zahtijeva hranu. Parni motori dali su poticaj razvoju prometa (pojavili su se parne lokomotive i parni brodovi), tekstilnoj industriji i strojarstvu. Stvaranje velikih gradova u modernom smislu započelo je. Udio ljudi zaposlenih u poljoprivredi dramatično je opao.
? XIX stoljeće – masovna (transportna) proizvodnja. Širenje električne energije otvorilo je nove mogućnosti: radni dan se povećao, pojavila se stabilna i produktivna oprema. Preokret je bio pokretanje transportne proizvodnje Fordovih automobila. Sada je rad jedne osobe dao rezultat, za što je ranije bilo potrebno desetak radnika.
? XX. Stoljeće – računala i internet. Čovjek je dao proračune strojevima. Tijekom nekoliko desetljeća računala su zajedno s internetom postala nezamjenjiva u bilo kojem radu..
Sofia Robot razvio Hanson Robotics. Prilagođava se ponašanju ljudi i uči od komunikacije s njima..
Veliki podaci
Čovječanstvo je okruženo džinovskim nizom informacija koje nastavlja stvarati sve bržim. To treba biti strukturirano i vođeno, što je ono što industrija velikih podataka radi u industriji informatike..
Veliki podaci koriste se svugdje.
- U istraživanju naselja, prema informacijama iz kula stanica.
- U uzgoju grožđa uzimajući u obzir podatke o vlažnosti, količini svjetlosti, sastavu tla tijekom nekoliko godina.
- U planiranju prometne infrastrukture.
- U marketingu, oglašavanju.
Internet stvari
Internet stvari? Jesu li to „pametne“ kuće, bolnice, tvornice. Glavna ideja je autonomni rad sustava koji se sastoji od mnogih uređaja koji “međusobno razgovaraju”. Znaju proučavati vanjsko okruženje, pratiti jedni druge, reagirati na promjene. Na internetu stvari čovjek je oslobođen upravljačkih uređaja. Ne daje im naredbe.
Također, Internet stvari mijenja industriju – proizvodnja postaje fleksibilna i učinkovita. Strojevi pogriješe rjeđe od ljudi, trenutno prenose podatke, prilagođavaju postupak.
Proširena i virtualna stvarnost
Virtualna stvarnost obećava područje ekonomije i zabave. Osim igračke niše, VR i AR su dobri za obrazovanje. Virtualni simulator ne troši se, ekonomičan je i svaku nezgodu ostavlja u virtuelnosti.
Na znanstvenom polju vrijednost je slična – možete provoditi eksperimente u izoliranom sustavu bez riskiranja okolišne, financijske ili političke štete..
Kvantna računala
Za obradu podataka takva računala koriste pojave kvantne mehanike – kvantno zapletenost i superpoziciju. U tradicionalnim računalnim sustavima osnovna jedinica informacija je malo. Ima vrijednost ili 0 ili 1. A u kvantnom je to kbit, koji može biti 0 ili 1, ili oboje istovremeno..
Tehnički gledano, kvantno računalo još ne postoji, ali istraživanje se bliži njegovom stvaranju. To će povećati računalnu snagu koja će pomoći u napretku u računalnoj znanosti, kriptografiji i digitalnoj tehnologiji..
3D ispis
3D printeri ispisuju kuće, automobile, proteze. Izrada predmeta različitih oblika, struktura i sadržaja na temelju jednog uređaja tipičan je primjer četvrte industrijske revolucije. Prvo je čovjek zamijenio konjske snage motornim, a zatim ručni rad – strojnim radom, nakon neovisnih proračuna – računalnim. 3D ispis – tehnologija, koji kombinira ta tri koraka.
Autonomni roboti
Pomoćni roboti nisu nova pojava. Ali ne postoje potpuno neovisni roboti koji će se samostalno učiti i reagirati poput čovjeka. Njihov izgled istovremeno je fascinantan i zastrašujući..
Inteligentni roboti i tehnološka apokalipsa tema su filozofije. U praksi, znanstvenici pokušavaju razviti robote u korist ljudi koji već vjeruju bespilotnim taksijima, vlakovima, autonomnim kurirskim bespilotnim letjelicama.
Blockchain i distribuirani registri
Stari upravljački sustavi su zastarjeli. Stvaraju troškove, podložni su korupciji i nisu u stanju dosljedno ponuditi optimalna rješenja. Na primjer, distribuirani registri su blockchain nova su faza kolektivnog upravljanja zajednicama. Potpuno ili djelomično decentralizirani sustav jamči nepristranost, transparentnost, apsolutno povjerenje sudionika jedni u druge.
Blockchain ima perspektive u bankarstvu, javnoj administraciji i socijalnoj infrastrukturi. Gdje god su nam potrebne iskrene odluke u javnom interesu, a ne pojedini članovi ili grupe.
Klaus Schwab
Klaus Schwab – njemački ekonomist, predsjednik Svjetskog ekonomskog foruma. Godine 2016. objavio je knjigu Četvrta industrijska revolucija. Postalo je najpoznatije djelo, u kojem se raspravlja ne samo o izgledima, već i o opasnostima onoga što se događa. Schwab upozorava: potrebno je uhvatiti tehnološku kretenu da nam ne nanese više štete nego koristi. On problem smatra uzastopno, prelazeći iz povijesti u buduće promjene..
Potencijalne opasnosti o kojima Schwab piše:
- Socijalna stratifikacija uslijed smanjenja tržišta rada: automatizacija će oduzeti posao srednjoj klasi. Jaz između razvijenih zemalja i zemalja trećeg svijeta će se proširiti. Ali, s druge strane, revolucija može stvoriti nove resurse za one koji zaostaju..
- Podrivanje postojećeg sustava moći zbog propadanja srednje klase.
- Digitalna sigurnost i istjecanje osobnih podataka: razvojem tehnologije lakše je pratiti ljudske radnje.
Prednosti:
- Iskrenost u odnosima: manja mogućnost prevare, lakše otkrivanje i sprečavanje kriminala.
- Eliminacija rutine: robotika i veliki podaci uklonit će papirologiju. Oslobodit će osobu od monotonog rada. Vrijednost profesija u kojima rade “glavom, a ne rukama” povećavat će se.
- Savršenost ekonomije: svi će sektori postati efikasniji. Povećat će se racionalnost korištenja prirodnih resursa. Prijevoz bespilotnim vozilima poboljšat će logistički sektor. Zbog “transparentnosti” gospodarstva, uloga posrednika će oslabiti.
- Personalizacija: proizvodnja i usluge bit će prilagođeni svakom pojedincu. Ljudi će moći prilagođavati okoliš “za sebe” zahvaljujući virtualnoj stvarnosti.
Četvrta industrijska revolucija u Rusiji
Bespilotni taksi u Skolkovu od internetske tvrtke Yandex.
U Rusiji se razvoj perspektivnih gospodarskih sektora vrši putem programa NTI – Nacionalne tehnološke inicijative. Ovo je dokument nacionalne politike inovacijske politike: odgovoran je za stvaranje tvrtki za nova tržišta na tržištima u nastajanju. Projekti uključeni u program usmjereni su na razvoj 9 glavnih tržišta:
- AeroNet – bespilotna letjelica, navigacija.
- EnergyNet – obnovljiva (zelena) energija.
- AutoNet – bespilotni automobili.
- FinNet – kripto valute, blockchain, distribuirana financijska struktura.
- FoodNet – personalizirani sustavi za proizvodnju i dostavu hrane.
- HealthNet – modeliranje bolesti, biomarkeri, biohaking, produljenje života.
- NeuroNet – neuroračunarska sučelja, “povezujući” osobu s Internetom.
- MariNet – pametni sustavi za podmornice i podmornice.
- SafeNet – sigurnost, biometrijska autentifikacija, kontrola.
Rusija, kao zemlja u razvoju, pokušava pratiti opće trendove. Dakle, Vladimir Putin je 2016. godine u poruci Saveznoj skupštini govorio o potrebi sustavnog programa razvoja digitalne ekonomije. Istina, za provedbu ideje potrebne su brojne velike promjene. Povećati inovativni potencijal tvrtki, ojačati zaštitu imovinskih prava, uspostaviti pothvatni ekosustav, povećati digitalnu sigurnost i razviti mrežno tržište robe i usluga.
Slični članci
Koja je četvrta industrijska revolucija i kako se razlikuje od prethodnih? Kako bih mogao/mogla bolje razumjeti njezinu svrhu i utjecaj na našu svakodnevicu?