Prema statistikama, preko 40% kupaca troši mnogo više novca na kupnje nego što su planirali. I iako kupnje u početku oduševe osobu, kasnije se taj osjećaj zamjenjuje osjećajem srama, sramote i krivnje. Doista, vrlo često kupujemo ono što nam se sviđa, ne vodeći računa o posljedicama kupnje, kaže Elena Kalinina, psiholog, trener i poslovni stručnjak.
Tužna činjenica: impulsivne kupnje povezane su s povećanom anksioznošću i ukazuju na nedostatak mentalnog blagostanja kod osobe. Impulsivni kupci imaju poteškoće u upravljanju svojim emocijama. Primjećuje se da ljudi iz ove kategorije pate od takvih poremećaja kao što su: anksiozni poremećaj, depresija, neuroza.
Zašto postoji želja kupiti ono što nije potrebno?
Postoji posebno područje psihologije pod nazivom Psihologija konzumacije. Ona proučava pomoću poluga i tipki kako bi izazvala želju kod ljudi da kupuju. Za to svaki proizvod ima svoju priču o slikama, naime nešto više od samog proizvoda.
Primjerice, kupnjom “Activia”, stječemo “lakoću i udobnost”, a posjedovanje Toyotovog automobila daje nam pravo “kontrole sna”. Psihologija oglašavanja priziva naše najdublje potrebe: osjetiti vlastiti značaj, biti prihvaćen itd. Nije svaka osoba u stvarnom životu sposobna zadovoljiti te potrebe. I tada pristajemo na predloženi “surogat” sreće. Da biste se nosili s tim, objavit ćemo nekoliko načina koji će vam pomoći da shvatite kako pravilno odgovoriti na svoje emocije i da ne potrošite više novca nego što vam treba..
1. Vaši fizički simptomi trebaju biti signal
Sva marketinška reklama usmjerena je na izazivanje sindroma „svrbeža potrošača“ u našoj zemlji. Posebna rasvjeta, mirisi, raspored skupih dobara na razini očiju / ispruženih ruku, besplatne degustacije – sve to pobuđuje maštu i budi stanje „unutarnjeg djeteta“ u psihi, koje čezne pokupiti (i kupiti!) Igračku koja mu se sviđa. Ugodna bezbrižna glazba, cijene s popustima i dostupnost proizvoda govore nam: “Ne mislite! Pogledajte kako je to sjajno! Kupi sada! ” I često nam je teško oduprijeti se. Zašto se ovo događa?
U ovom trenutku aktivira se limbički dio mozga koji je odgovoran za procese užitka i odvajanje korteksa, što regulira logiku i mišljenje. To se događa zbog provokativnog učinka na naša osjetila: vizualnog, taktilnog, taktilnog i njuškanog. Možemo reći da osoba u supermarketu pada u svojevrsni mentalni trans. Osjeća ugodno uzbuđenje, osjećaj „leptira u želucu“, pa čak i blagi drhtaj u udovima. Takva tjelesna reakcija trebala bi vam biti signal da vas sada pokušavaju kontrolirati.
2. Uvijek se zapitajte prije nego što nešto kupite.
U ovoj je situaciji korisno sebi postaviti sljedeće pitanje: “Zašto mi treba ova stvar? Koji problem ona rješava? I je li istina da je za mene to problem koji bih sada trebao riješiti? “
Ako vam se interni odgovor ne čini uvjerljiv, odložite svoju impulsivnu odluku da kupite na neko vrijeme. Odmaknite se od šaltera i prošetajte hodnikom. Moguće je da će, odlaskom do izlaza iz trgovine, proći vaš “potrošački svrbež”. I tada ćete se moći pohvaliti što niste podlegli nagonu i niste slijedili manipulacije u trgovini.
Ako se nalazite u supermarketu, možete svu robu koju volite sigurno staviti u košaricu. Prije nego što pristupite blagajni, pristrano pogledajte njezin sadržaj i stavite iz nje sve što vam stvarno ne treba. Tako zadovoljavate svoju potrebu za sakupljanjem (a svaki od nas ima!) I štedite svoj novac.
3. Sastavite liste i planirajte
Studije pokazuju da, kada je kupovina planirana, kupci imaju 13% manju vjerojatnost za impulsivne kupnje, a ako neočekivano odu u trgovinu, spremni su potrošiti 23% više.
Zapravo, ovdje leži rješenje. Planirajte unaprijed što trebate kupiti. Sastavite velike i male akvizicije. To će vam pomoći da ne odstupite od prethodno odabranog tečaja kada slatki drog zavođenja atmosfere supermarketa ili internetske trgovine padne na vas. Štoviše, što je kupovina skuplja, to više vremena morate razmišljati..
Osim toga, kada imate takav popis, možete sa sigurnošću čekati trenutak prodaje ili popuste na ovaj proizvod. Jednog će dana sigurno doći. A to će vam uštedjeti novac prilikom kupnje prave stvari.
Odredite najveći dopušteni iznos koji ste spremni dati za željeni predmet ili užitak i pokušajte ga ne nadilaziti.
4. Razmislite kritički
Ne zaboravite da je zadatak trgovine da vas “maksimalno odmota”. U tu svrhu prodavači sve povezane proizvode i dodatke nude nakon kupnje. Doista, na njihovoj pozadini djeluju jeftino! Za to su, usput, u blizini karata instalirani posebni regali s “malim stvarima”. Ovo je posljednja prilika trgovine da iz svog novčanika izvučete “bar dijetu vune”. Ako je nešto od ove “sitnice” već na vašem popisu – slobodno to uzmite. Ako ne, podsjetite se na svoju želju da prilikom kupovine zadržite zdrav razum. Kasnije ćete se zahvaliti na ispravnoj odluci koju ste donijeli. Pa čak i biti ponosan na sebe!
Ponavljajući ovu praksu iznova i iznova, postupno ćete naučiti da ne podlegnete marketinškim provokacijama. Takvo razumno ponašanje u trgovinama s vremenom će postati navika, što će prodavače jako uznemiriti. Napokon će biti nemoguće manipulirati vama!
Usput, primjećuje se da kada plaćate karticom, ljudi se lakše rastave s novcem. A kada plaćate u gotovini, postaju štedljiviji. Mislim da je takav pristup prikladan za neke od vas..
Želim svim čitateljima da uživaju u njihovim kupovinama obavljenim isključivo iz vlastite slobodne volje, a ne pod utjecajem impulsa i vanjskih manipulacija!
Slični unosi:
Slični članci
-
Kako uštedjeti novac i zaštititi ga tijekom putovanja?
Izbjegavajte katastrofalne odmore pomoću ovih savjeta o sigurnom putovanju. Kad putujete, razmišljate o viđenju…
-
8 načina da se riješite perfekcionizma
Perfekcionizam je odlika marljivih radnika, želja da se sve napravi savršeno. Na prvi pogled, pomaže uspjeti. Ali zapravo,…
-
Investicijska psihologija – kako mozak pomaže ulagati
Razlog je na oprezu s novcem: razumijemo kako se kemija mozga miješa ili pomaže pravilno uložiti novac i kako utječu osobine znakova…
Kako se možemo nositi s impulsivnom kupovinom? Koje su najbolje metode za uštedu novca? Je li postoji nešto što nam može pomoći da ne trošimo previše bez razmišljanja? Hvala!