Zaštita drva od propadanja

Drvo kao materijal organskog podrijetla je uzgajalište gljiva i insekata. Šteta od potonjeg je značajna, ali nesrazmjerna šteti koju su nanijele gljive – glavni “optuženici” za procese propadanja drva koji uzrokuju puno problema.

Do truljenja drva može doći samo kada se stvore određeni uvjeti: temperatura – od 0 do 50 stupnjeva. C, pristup kisiku, vlaga zraka – 80–100%, sadržaj vlage u drvu – najmanje 15–20%. Odricanje odgovornosti prilikom spominjanja temperature nije slučajno: postoje gljive koje ne zaustavljaju svoj rast čak i na nekoliko stupnjeva ispod nule.

U idealnom slučaju, borba protiv moguće truleži drva započinje u fazi proizvodnje i skladištenja drva. Sadržaj vlage u svježe sječenom drvetu varira od sezone do sezone, ali u prosjeku iznosi 60–80%, pa se mora sušiti. Najpristupačnija opcija je prirodno sušenje, što znači ne manje od godinu dana starenja.

Posebnu pozornost treba obratiti na konstruktivne mjere koje sprečavaju kombinirani učinak prekomjerne vlage i smrzavanja drvenih konstrukcija, oštre promjene temperature, kondenzacije vlage i nedovoljne cirkulacije zraka. Zaštita drva od atmosferske vlage pruža se vodootpornim krovom i lakiranjem vodootpornim bojama i lakovima, od kapilarne vlage – odgovarajućom hidroizolacijom. Vlaženje kondenzacijom može se izbjeći pravilnim postavljanjem toplinskih i parnih izolacijskih slojeva (prvi je bliži vanjskoj, tj. Hladnoj površini, drugi, naprotiv, bliži unutarnjoj, tj. Toploj).

Naravno, drvene konstrukcije moraju se temeljiti na temeljima i smjestiti iznad razine tla. Ne zaboravite na odvodnju podzemnih voda (odvodnju) i postavljanje slijepog područja. Dobro prozračivanje drva doprinosi povećanju biostabilnosti, što osigurava njegovo prirodno sušenje tijekom rada. Stoga je preporučljivo da velika stabla ne rastu u blizini kuće, stvarajući sjenčanje i sprečavajući prozračivanje. Planiranje drvenih zidova može značajno doprinijeti prevenciji gnojnih lezija. Posebno od krajeva, jer je krajnji rez “najslabija točka”, a prodiranje vlage ovdje se događa mnogo brže i dublje.

Temeljite godišnje inspekcije drvenih konstrukcija doprinose pravovremenom otkrivanju propadanja. Najbolje vrijeme za to je proljeće. Znakovi koji određuju početak destruktivne aktivnosti gljiva su: promjena izgleda drva, pojava karakterističnog mirisa i deformacija građevine. Ako se otkrije raspad, treba uzeti uzorke oštećenog drva kako bi se utvrdio njegov sadržaj vlage i gustoće, kao i vrsta sredstva za uništavanje gljivica..

Kao rezultat propadanja, fizičke i mehaničke karakteristike drva znatno se mijenjaju. Pri 15% vlažnosti gustoća trulog drva je 2–3 puta manja, a tvrdoća je 20–30 puta manja od čvrstoće drveta. Gustoća ovisi o sposobnosti drvenih elemenata da se nose s ulogom nosivih konstrukcija. Ako se žarišta propadanja nađu na naplatcima, a istovremeno postoje izobličenja otvora prozora i vrata ili pomicanja vanjskih i unutarnjih zidova, to znači da ti naplaci više ne obavljaju svoje funkcije..

Ovisno o veličini i stupnju oštećenja drva, donosi se odluka o izvršavanju cjelovite zamjene oštećenih konstrukcija ili o lokalizaciji oštećenih područja kako bi se spriječilo dalje širenje “infekcije”.

Lokalizacija znači:

Sljedeće antiseptičke metode dostupne su kod kuće:

Antiseptičke paste sastoje se od antiseptika, ljepila i punila koji pružaju potrebnu konzistenciju paste. Dakle, bitumenska pasta dobiva se dodavanjem zelenog ulja, natrijevog fluorida i tresetnog praha u rastaljeni bitumen. Silikatna pasta je mješavina natrijevog silikofluorida, vodenog stakla i ugljenog ulja. Također se koriste ekstrakti i paste s ekstraktom gline na bazi natrijevog fluorida ili fluorosilikata. Kada je udio vlage u drvetu veći od 40%, antiseptik koji se nalazi u pasti otapa se i intenzivno prodire (difundira) u drvo. Kad se vlaga smanji, difuzija prestaje.

Za antiseptičko liječenje zdravog drva često se koristi 5% -tna otopina kalijevog dikromata u 5% sumpornoj kiselini. Savjetuje se da obrađuju ne samo drvo, već i zemlju do dubine od 0,5 metara. Učinkovito sredstvo za impregniranje greda i donjih oboda je vodena otopina kalijevog dikromata. Rezultirajući kromov oksid pouzdano štiti drvo ne samo od truljenja, nego i od oštećenja ličinki insekata.

Osim toga, na tržištu su dostupni i različiti preparati koji se izdaju bez upotrebe. Zaštitni znak Senezh dobro je poznat, na primjer, Senezh Bio i Senezh Ognebio. Potonji je biopiren, odnosno djeluje složeno, pruža zaštitu i od bioloških oštećenja i od požara. Antiseptici-vatrootpori Antibiokor-S, VIM-1, Pirilaks imaju iste kvalitete. Biodecor, Kram, Biosept, Biotonex, Tecotex, Novotex, Biocron, Quintol, Actitox, VAK-48D, mješavina estera bora, Aquabor, analog poznatog Pinotex-a – Novotex, također sprječavaju pojavu trulećih procesa. U arsenalu istog Pinotexa – niz antiseptika: temeljni premaz PINOTEX BASE, sredstvo za zaštitu drva na bazi alkidnog veziva PINOTEX CLASSIC, vodeni antiseptik za unutarnju i vanjsku upotrebu PINOTEX AQVA PLUS.