Najpametnije zemlje na svijetu
Od kotača i parnog motora do nuklearne sinteze i uređivanja gena – osoba je izuzetno pametna, spretan stručnjak i puno izuma. No, jeste li se ikad zapitali kako prepoznati najpametnije zemlje na svijetu, koja je razlika u inteligenciji Amerikanaca i Europljana i tko trenutno priprema buduće nobelovce?
Koristeći portal Vouchercloud, odlučili smo odgovoriti na ovo pitanje na temelju tri pokazatelja:
- Broj osvojenih Nobelovih nagrada (rezultat povijesne inteligencije).
- Prosječni trenutni IQ (procjena trenutne inteligencije).
- Kvaliteta školskog obrazovanja (procjena buduće inteligencije).
Povijesna baština zapadnim državama pruža visoke položaje. Sjedinjene Države i Britanija imaju najviše dobitnika Nobelove nagrade – 368, odnosno 132. Ali prosječni rezultat za dva druga parametra poslao ih je na četvrto i 8. mjesto prema općoj procjeni.
Povijest, naprotiv, sprečava azijske zemlje da se popnu na vrh, ali one su jasni vođe sadašnjosti i bliske budućnosti. U ljestvici IQ prvih 6 mjesta zauzimaju Singapur, Kina, Hong Kong, Južna Koreja, Tajvan i Japan. Po školskom uspjehu, svi su u prvih 7 (Rusija je zauzela 6. mjesto).
1. Japan
• Nobelovci: 26 (6. mjesto)
• Nacionalni IQ: 104.2 (6)
• Uspješnost u školi: 58,01% (5)
Japan je jedna od tehnološki najnaprednijih zemalja koja je zajedno s ostalim azijskim državama stvorila ekonomski moćnu regiju u Aziji. U nedostatku velikih prirodnih resursa, ona uzima intelektualno.
Japansko obrazovanje nema tako duboku povijest kao europsko, ali zadovoljava potrebe danas i sutra. Učenici i studenti iz zemlje izlazećeg sunca koriste se najnaprednijim tehnologijama i dostignućima stječući relevantna znanja i vještine.
Na rang listi QS World University Rankings za 2019. godinu na prvih stotinu najboljih sveučilišta na svijetu, 5 sveučilišta iz Japana. Ocjenjuju od 23 (Sveučilište u Tokiju) do 77 (Sveučilište Tohoku).
2. Švicarska
• Nobelovci: 26 (6. mjesto)
• Nacionalni IQ: 100,2 (11)
• Uspješnost u školi: 31,91% (11)
Švicarska je prosperitetna i bogata europska država. Među liderima je po broju stanovnika s visokim obrazovanjem. Povijest njezinih znanstvenih dostignuća seže nekoliko stoljeća. Primjerice, Sveučilište u Bazelu osnovano je 1460. godine i svijetu je predstavilo dva nobelovca iz područja fiziologije i medicine.
Na prvih 100 sveučilišta u svijetu, Švicarci zauzimaju 7., 22. i 78. mjesto. Najbolja je švicarska Viša tehnička škola u Zürichu, čiji su diplomanti i profesori dobili 21 Nobelovu nagradu. Najpoznatiji od njih je Albert Einstein..
3. Kina
• Nobelovci: 9 (21 mjesto)
• Nacionalni IQ: 105,8 (2)
• Uspješnost u školi: 38,27% (7)
Visokokvalitetno obrazovanje i visoka opća intelektualna pozadina daljnji su dokaz da bi NRC u bliskoj budućnosti mogla postati najutjecajnija država na Zemlji. Iz povijesnih i političkih razloga, prvi “Nobel” otišao je u svinje u Kini tek 1957, drugi – 2000.
Na stotinama svjetskih sveučilišta, 6 sveučilišta iz Kine i 1 iz Hong Konga. Povrh svega, Sveučilište Tsinghua. Njegov maturant Young Zhennin dobio je Nobelovu nagradu za fiziku 1957..
4. SAD
• Nobelovci: 368 (1 mjesto)
• Nacionalni IQ: 98 (28)
• Uspješnost u školi: 29,84% (13)
Sjedinjene Države se ne smatraju najintelektualnijom zemljom, a to potvrđuje prosječni IQ. Međutim, s obzirom na kvalitetu školskog obrazovanja, nalazi se u top 15, da ne spominjemo sveučilišta. 33 američka sveučilišta uvrštena su među prvih 100 prema svjetskoj ljestvici. Prva četiri su MIT, Stanford, Harvard i California Tech.
5. Nizozemska
• Nobelovci: 20 (11. mjesto)
• Nacionalni IQ: 100,4 (8)
• Uspješnost u školi: 25,02% (24)
Nizozemska naobrazba jedna je od najboljih u Europi. Kvaliteta obrazovanja za školarce i studente osigurana je povoljnom domaćom situacijom, dobrim međunarodnim odnosima i ekonomskom stabilnošću.
Među nobelovcima, građani Nizozemske, većina su fizičari i kemičari. Od 100 najboljih sveučilišta na svijetu, samo tri pripadaju kraljevstvu: Delft tehnički, Amsterdam i Eindhoven tehnički.
6. Rusija
• Nobelovci: 23 (8. mjesto)
• Nacionalni IQ: 97 (32)
• Uspješnost u školi: 38,46% (6)
Unatoč unutarnjim problemima i reformama posljednjih desetljeća, rusko školsko obrazovanje i dalje je jedno od najboljih na svijetu. Istina, s obzirom na prosječnu razinu IQ-a, ni mi ne padamo u prvih dvadeset. Jedan mogući razlog je slabo visoko obrazovanje. Na prvih 100 svjetskih sveučilišnih ljestvica nalazi se samo jedno rusko sveučilište – Moskovsko sveučilište Lomonosov. A on je na 90. mjestu.
Nakon raspada SSSR-a, Rusi su tri puta dobivali Nobelovu nagradu. Pored toga, četiri su laureati rođeni u SSSR-u, ali su pobijedili kao državljani drugih zemalja (SAD, Nizozemska, Bjelorusija).
7. Belgija
• Nobelovci: 10 (18. mjesto)
• Nacionalni IQ: 99,3 (15)
• Uspješnost u školi: 28,76% (16)
Prema Vouchercloudu, Belgija je na popisu o najinteligentnijim zemljama na svijetu slična Nizozemskoj. Lokalna sveučilišta imaju bogatu povijest, nekada su bila istaknuta središta obrazovanja.
Počasni status i visoka kvaliteta nastave sačuvani su danas, ali oni nisu “lokomotive” znanstvenog i obrazovnog društva. Posljednje značajno postignuće je dodjela Nobelove nagrade za fiziku Francois Engler (2013).
U QS ljestvici najbolje belgijsko sveučilište je katoličko sveučilište Leuven (81 mjesto).
8. Velika Britanija
• Nobelovci: 132 (2. mjesto)
• Nacionalni IQ: 99,1 (17)
• Uspješnost u školi: 25% (30)
Za visoku poziciju Velike Britanije u ovoj ocjeni zasluga su 132 nobelovca. U trenutnoj situaciji sve je složenije. Ujedinjeno Kraljevstvo više ne pruža najbolje školsko obrazovanje, izgubivši to u konkurenciji iz Azije.
Ali u pitanjima visokog obrazovanja autoritet Velike Britanije još uvijek je nepokolebljiv. Oxford i Cambridge sveučilišta su o kojima sanjaju ljudi iz cijelog svijeta. Prema QS-u, oni su na 5. i 6. mjestu u svijetu. Ukupno stotinu uključuje 18 sveučilišta.
9. Kanada
• Nobelovci: 23 (8. mjesto)
• Nacionalni IQ: 100,4 (8)
• Uspješnost u školi: 24% (34)
Kanada u rangu najinteligentnijih zemalja na svijetu snažan je srednji seljak. Školovanje nije idealno, ali brojna sveučilišta pružaju veliki broj kvalificiranih stručnjaka. Sveučilišta u Torontu, McGillu i British Columbia nalaze se na 28., 33. i 47. mjestu u rangu Svjetskog sveučilišta. Sveukupno je u prvih 500 18 visokoškolskih ustanova iz Kanade.
Kanađani su tijekom svoje povijesti 11 puta primili “Nobela”. Debitant je bio Frederick Bunting (medicina, 1923.), koji je zajedno s Charlesom Bestom naučio izlučivati inzulin u praksi.
10. Južna Koreja
• Nobelovci: 1 (46. mjesto)
• Nacionalni IQ: 104.6 (4)
• Uspješnost u školi: 66,85% (2)
Suvremeni južnokorejski obrazovni sustav su škole u kojima se računaju informatike i stranih jezika od prvih razreda, kao i 15 sveučilišta koja su u prvih 500 prema QS-u.
Kim Dae-jung je 2000. godine dobila Nobelovu nagradu za zaštitu demokracije i ljudskih prava u Južnoj Koreji i istočnoj Aziji, kao i za razvijanje političkog prijateljstva sa Sjevernom Korejom. Tada je bio predsjednik zemlje. Do sada je ovo jedini korejski laureat u povijesti..
Slični unosi:
Slični članci
-
Najposjećeniji gradovi na svijetu – Ocjena 20 gradova
Najposjećeniji gradovi na svijetu MasterCard je objavio godišnji Indeks globalnih odredišta gradova koji pokazuje popularnost gradova.,…
-
Prema riječima expats, najbolje zemlje za posao i život
Emigranti su strani stručnjaci koji ne žive u svojoj domovini i suočavaju se ne samo sa jezičnom, kulturnom barijerom, drugačijim mentalitetom,…
-
Najsigurniji gradovi na svijetu – Top 25
Ako ne želite često susretati gop-stop i stalno provjeravati je li vaš novčanik na mjestu, tada za putovanje ili premještanje morate odabrati ovo…
Što biste preporučili kao obavezno doživljaj za posjet Japanu?
Kao obavezan doživljaj za posjet Japanu bih preporučio posjet tradicionalnom japanskom hramu. Ovi hramovi su središte duhovnog života u Japanu te pružaju jedinstvenu priliku da se upozna japanska kultura, običaji i način života. Između ostalog, možete naučiti kako se pravilno izvršava tradicionalni ritual čišćenja prije ulaska u hram, isprobati meditaciju ili čak prisustvovati nekoj od ceremonija. Hramovi su također mjesto za divljenje prekrasnoj arhitekturi i vrtovima koji su pažljivo uređeni. Ova iskustva će vam pomoći da bolje razumijete japansku povijest, religiju i duhovnost te da se povežete s lokalnom zajednicom.
Posjet tradicionalnom japanskom hramu je nezaobilazno iskustvo za sve posjetitelje Japana. Ovi hramovi predstavljaju duhovno središte zemlje i pružaju jedinstven uvid u japansku kulturu i običaje. Kroz ritual čišćenja, meditaciju i sudjelovanje u ceremonijama, posjetitelji mogu pronaći mir i spoznati duboku duhovnost japanskog naroda. Osim toga, arhitektura i vrtovi hramova su pravo remek-djelo koje treba doživjeti. Istražujući ova mjesta, posjetitelji će bolje razumjeti povijest i tradiciju Japana te se povezati s lokalnom zajednicom.
Jeste li ikad posjetili Japan? Kako je tamo? Kako ljudi i kultura Japana utječu na vaša iskustva? Biste li preporučili putovanje u Japan?