Zašto su neke zemlje bogatije od drugih – pregled mišljenja

Zašto su neke zemlje bogatije od drugih

Prije više od dva stoljeća škotski ekonomski i etički filozof Adam Smith bio je jedan od prvih ljudi na svijetu koji je ekonomiju počeo pozicionirati kao znanost. Glavni problem koji je pokušavao riješiti bilo je pitanje zašto su neke zemlje bogatije od drugih? Odgovor na to postavljen je u knjizi i njegovom glavnom književnom djelu, “Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda” (1776). Tada je Smith bio ispred vremena. Velik dio onoga što je rekao prije 240 godina i dalje ostaje važan..
Govoreći o načelima ekonomije, mogu se razlikovati tri temeljne komponente: kapital, radna snaga i takozvani koeficijent učinkovitosti. Glavni grad zemlje sastoji se od opreme, zgrada, zemljišta, resursa. Rad se sastoji od rada i ljudi koji su uključeni u proizvodnju. A omjer učinkovitosti je koliko dobro država pretvara kapital i radnu snagu u proizvodnju.

Učinkovitost ima najveći utjecaj na BDP. Razlika je u razvoju među državama.

Loša raspodjela resursa

Ekonomist sa Sveučilišta Stanford Charles Jones, na temelju studije najnovije ekonomske literature, zaključuje:

„Sustavna slika je očigledna u 128 zemalja svijeta. U najsiromašnijim zemljama razlika u BDP-u po radnoj osobi doseže 80% u odnosu na Sjedinjene Države. A to je zbog razlika u učinkovitosti. “.

Prema Jonesu, u posljednjih 15 godina knjige o ekonomskom rastu isticale su problem nerazmjerenosti resursa. To se manifestira na mikro razini i dovodi do općeg smanjenja učinkovitosti u velikoj mjeri. Kada su resursi neprimjereno raspoređeni, količina ulaznih podataka / resursa daje manju količinu rezultata / proizvoda. Prema istraživaču, to je glavni odgovor na to zašto su neke zemlje bogatije od drugih..

Zašto se to događa??

Što pokreće pogrešno raspoređivanje resursa? Adam Smith živio je u Britanskom carstvu u 18. stoljeću, državi s “neobičnom” politikom. Zbog aktivne intervencije ojačane vlade stvoreni su mnogi monopoli koji su bili zaštićeni od žestoke tržišne konkurencije. Srednjovjekovni cehovi kontrolirali su proizvodnju, cijene i carine. U takvim uvjetima, prilagođavajući se, morali smo raditi za stolare, zidarje, rezbare, tekstilne radnike, puhače stakla i ostale zanatlije.

Gledajući moderni svijet, često vidimo nasljeđe ovog pristupa: profesionalne monopole koje stvaraju države, valutnu kontrolu, nadzor korištenja zemljišta i mineralnih sirovina stavljenih u okvir običnih radnika i poduzetnika.

Slaba državna zaštita, nedostatak kapitalističkih institucija, nedostatak pristupa sudskom sustavu i lobiranje za korporativne interese u izvorima političke arene samo u jednom smjeru. A ograničenost u njima (resursima) smanjuje želju osobe koja želi ostvariti svoje privatne interese s ciljem zarade. U isto vrijeme, prema Adamu Smithu, žeđ za osobnim blagostanjem, bez obzira na volju i svijest, dovodi do koristi i koristi za cijelo društvo. Što više mogućnosti da se uključite u ovu žeđ, to je bolje za sveukupni napredak..

Glavni uvjet za postizanje ove mogućnosti je:

• garancija ekonomske slobode.
• Sloboda odabira područja aktivnosti.
• Sloboda donošenja odluka.
• Sloboda tržišnog natjecanja i sloboda trgovine.
• Dostupnost privatnog vlasništva.

Institucije i njihov utjecaj na dobrobit naroda

Na temelju ekonomske literature mogu se identificirati tri čimbenika bogatstva i ekonomskog rasta: institucije, kultura i zemljopis. Institucije su sustavi, organizacije, zakoni koji stvaraju dobar temelj za obrazovanje, pravilnu raspodjelu resursa i tehnološki napredak. Kultura utječe na tendenciju ljudi da stvaraju i promoviraju institucije. A geografija služi kao izvor kapitala i poboljšava ekonomsko okruženje. Na primjer, ako postoje rijeke i mora, država dobija velike izglede u međunarodnoj trgovini. Iako se mnogi ekonomisti ne slažu s ovim pristupom. Česti su slučajevi kada zemlje iste zemljopisne širine ili kulturne, etničke orijentacije imaju potpuno različite ekonomske pokazatelje.

Prema američkim ekonomistima Daronu Ajemoglu i Jamesu Robinsonu, autorima knjige „Zašto su neke zemlje bogate, a druge siromašne“, prosperitet ili pad država prvenstveno je određen prirodom njihovih ekonomskih i političkih institucija.

Institucije se mogu podijeliti u dva tabora:

• Ekstraktivni ekonomski institut – omogućava elitama da upravljaju ekonomijom države u svoju korist i sprječavaju ostale grupe građana da ih izdvajaju za sebe. Ovaj pristup je svojstven neograničenoj monarhiji, diktatorskim i totalitarnim režimima. On usmjerava resurse na jedan način.

• Uključujuća ekonomska institucija – omogućava sudjelovanje, ako ne i svi, onda velik broj građana u ekonomskim odnosima s mogućnošću profita i onemogućava malim skupinama da reguliraju gospodarstvo. Takav pristup je osnova svih liberalnih država. On usmjerava resurse širokom krugu ljudi..

Obje ove institucije mogu dovesti do gospodarskog rasta, ali dinamika je različita i ekstraktivne ekonomske institucije su kratkotrajne..

Izvor: ru.wikipedia.org

Naporan rad i suzdržanost doprinose ekonomskom uspjehu

Postoje i druga mišljenja. Njemački ekonomist i sociolog Max Weber, poznat kao jedan od osnivača sociologije, odgovarajući na pitanje zašto su neke zemlje bogatije od drugih, daje primjer religije.

Kazao je da je “protestantska etika” važna za kapitalistički prosperitet. Djeluje na temelju uštede novca i reinvestiranja dobiti. Weber kaže da su društva s kulturom marljivosti i suzdržavanja potrošača bila ekonomski uspješna i prije industrijske revolucije (1740.-1780.).

Početkom protestantizma možemo smatrati cistercitski katolički samostanski red, formiran 1098. godine. Skupina otrcanih benediktinaca zalagala se za strože pokornost Povelji svetog Benedikta. U nastojanju da puno vremena posvete molitvi, maksimalno su optimizirali svoj rad i smanjili potrošnju. Bio je to najjednostavniji model gospodarskog uspjeha. Zahvaljujući širenju protestantizma, marljivost i suzdržanost postali su temeljne vrijednosti u društvu.

Stoga su zemlje čija kultura velik naglasak stavlja na rad i gospodarstvo napravile napredak u razvoju zahvaljujući industrijskoj revoluciji. Ali njihova je prednost u odnosu na ostale bila primjetna i prije njenog nastanka..

Taj zaključak potvrđuje i primjer Japana – zemlje u kojoj rad i skromnost zauzimaju važna mjesta. Prema tome, ceteris paribus, države s visokom razinom radne etike, s povijesnog gledišta će postići veći napredak od ostalih.

Svjetske razlike povećavaju jaz

Prije industrijske revolucije, razlike u dobrobiti zemalja bile su male. A kad je došla, dovela je do prelaska na mehaniziranu proizvodnju, a time i do povećanja radne učinkovitosti. Dakle, u europskim je zemljama ekonomska održivost značajno porasla. Stoga su danas ispred većine zemalja svijeta..

Istraživači vjeruju da je razlika u vremenu dolaska industrijske revolucije u pojedinu regiju odgovor na pitanje zašto su neke zemlje bogatije od drugih.

Ali nemojte zaboraviti da je ovdje kolonizacija igrala važnu ulogu. To je omogućilo metropolama (kolonijalistima) da iskoriste prirodne resurse (u nekim slučajevima – jedinstvene, rijetke), kao i rad lokalnih stanovnika kolonija. Odatle je izvezeno ogromno bogatstvo. Njihova primjena ubrzala je društveno-ekonomski razvoj Europe i Sjeverne Amerike, ali odgodila ekonomski i politički razvoj okupiranih zemalja.

To je dovelo do „bankrota“ i pljačke ogromnih područja i istrebljenja čitavih naroda. Kolonijalni teritoriji postali su agrarni i sirovinski dodaci kapitalističkoj industriji metropola. U postkolonijalnom razdoblju razvijene zapadne zemlje bile su ekonomski superiornije od onih koje su koristile.

Sada su teritoriji oslobođeni kolonijalne ovisnosti dobili ime zemalja Trećeg svijeta. Niske plaće čine ih rezervom jeftine radne snage, što korporacijama omogućuje minimiziranje troškova premještanjem proizvodnje u njih.

Slični članci

• Zašto bogati obogaćuju

  Godine 2016. američka tvrtka GOBankingRates provela je studiju u kojoj se pokazalo da 2/3 stanovnika SAD-a ima uštedu manju od 1.000 dolara, a još 35%…

• Najbogatiji čovjek u Babilonu – glavne točke

  Djelo Georgea Samuela Claysona “Najbogatiji čovjek u Babilonu” pojavilo se 1926. u obliku brošura, a godinu kasnije objavljeno je u obliku knjige. Autor…

• Kako su bogati postali bogati i uspješni

  Kako su se bogati obogatili Mnogi uspješni poduzetnici rođeni su u običnim provincijskim gradovima, studirali u općim školama i počeli raditi u istim…

Povezani unosi:

1. 20 slavnih koji izgledaju poput drugih zvijezda Sadržaj članka Jada Pinkett Smith – Zoe Saldana Will Ferrell – Chad Smith Margot Robbie – Jamie Pressly Amy Adams – Isla Fisher Emily Kinney – Evanna Lynch Cord Overstreet –...
2. Brzo, lijepo i praktično: neke značajke travnjaka od gotovog travnjaka Drugi, i najbrži način za dobivanje travnatog pokrivača je upotreba slojeva ili valjaka travnjaka, koji se mogu položiti u bilo koje doba godine, samo ako postoji voda za navodnjavanje, ako je...
3. Kako odabrati akvarijski kompresor – zašto je potreban, kako instalirati, pregled modela s opisom i cijenama Sadržaj članka Čemu služi kompresor u akvariju? Kako djeluje akvarijski kompresor prilagodljiv neuređen Koliko dugo bi kompresor trebao raditi u akvariju Vrste kompresora za akvarij Klip Membrana Akvarijski kompresor na baterije...
4. Zašto je potreban pregled toplinskih slika kuće ili vikendice? Gubitak topline može biti veliki problem vlasnicima privatnih kuća i vikendica. Ogromni računi za energiju i, istodobno, kući je još uvijek neugodno, obitelj nosi toplu odjeću i papuče. Naše web mjesto...