Iza klasične Sjeverne fasade krije se nešto zapanjujuće i zabavno. Ranije nestambeno potkrovlje postalo je vrlo ugodan i udoban dom. Ama i Ama kaže da im je za doradu zidova bilo potrebno 3200 komada keramičkih pločica, a obrtnici su ručno izrađivali rupe u svakoj pločici. Također je korišteno plavo uže izrađeno od polipropilena ukupne duljine 500 metara i konstrukcije izrađene od obrađenog borovog drveta.
Područje karakteriziraju velike plime i oseke, s 60% otoka ispod razine mora. I ni ova kuća nije iznimka. Stoga, u zaštitne svrhe, mnogi stanovnici grade biljne ograde na svojim parcelama. No, unatoč tome, svake jeseni lokalno stanovništvo spremno je za evakuaciju zbog jakih poplava.
1634 plima i oseka značajno su promijenile zemljopisnu kartu na tom mjestu, uništavajući mnoge građevine. Ali nije tako loše, pogotovo u ljetnoj sezoni kada dolaze turisti. Povijest, tradicija i prirodni uvjeti nesumnjivo utječu na arhitekturu i uređenje zgrada. Dizajneri su stvorili interijer usredotočujući se na povijest i kulturnu baštinu otoka.
Pločice, koje su ukrašene zidovima, odražavaju sunčeve zrake, a staklena vrata savršeno propuštaju sunčevu svjetlost, tako da kuća postaje prostrana i lagana. Plave vrpce razvučene između poda i stropa oko stepenica tvore svojevrsnu ogradu. U jednom nestambenom potkrovlju površine 85 m2 sada se nalazi prostrani dnevni boravak, blagovaonica, kuhinja i dvije spavaće sobe.
Kakve su to tradicije i načini preuređenja koje se primjenjuju u ovom projektu obnove stare seoske kuće iz Njemačke?
Kako se može preurediti stara seoska kuća pomoću projekta ASA – drevne tradicije u novom vremenu? Može li se ova metoda primijeniti i u Hrvatskoj? Imate li iskustva s obnovom starih kuća i kako bih mogao dobiti više informacija o ovom projektu?